Osnovna škola Stjepana Ivičevića Makarska
.jpg)
| « Travanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
Održana je parlaonica na temu
Treba li pokazivati osjećaje?
( dio je projekta PRETEŽNO VEDRO )
Pogledajte kako se je sve odvijalo kroz fotografije...
Piše: Petar Kelvišer
„Trebamo li pokazivati osjećaje?“ naziv je ovogodišnje „Parlaonice“ održane u četvrtak, 11. svibnja u OŠ Stjepana Ivičevića. Ovim projektom po sedmi su se put predstavili osmaši ove škole, a ona je ujedno i konačan proizvod „Male škole govorništva“ u kojoj su tijekom ove školske godine učenici pod vodstvom svojih mentorica Marice Garmaz, Ane Pavlinović i Gordane Slaviček Zovko marljivo brusili vještinu govorništva i argumentiranog raspravljanja. Ovogodišnja „Parlaonica“ pokušala je odgovoriti na brojna pitanja: Što su to emocije? Je li ih lakše sakriti ili pokazati? Možemo li kontrolirati naše osjećaje i mijenjaju li se one tijekom odrastanja i sazrijevanja? Tema se oslanjala na prethodni školski projekt pod nazivom „Pretežno vedro“ u kojem su se učenici kroz crtež fotografiju i lirski tekst bavili različitim emocijama i načinima njihova iskazivanja. U ovogodišnjoj „Parlaonici“ sudjelovalo je sedamnaest osmašica podijeljenih u dvije skupine. Afirmacijska skupina iznosila je argumente za tvrdnju da je dobro i poželjno pokazivati svoje osjećaje. Negacijska skupina navodila je brojne primjere za opasnosti i probleme kojima se izlažemo pokazujući osjećaje. Nakon burne rasprave potkrijepljene snimljenim skečevima i anketom, porota u sastavu Ante Mravičić, Lara Kuluz i Petar Pervan presudila je u korist afirmacijske skupine. Rasprava je također iznjedrila i opći zaključak kako je važno osvijestiti i prepoznati svoje osjećaje, učiti ih primjereno pokazivati i s drugima dijeliti. Ovogodišnja „Parlaonica“ realizirana je u suradnji sa Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, pa je i ove godine kao gošća u Parlaonici pozvana Mirela Grbića, defektologinja iz Zavoda. UZ nju su kao gosti govorili i Ivana Knezović, odvjetnica iz Makarske, te makarski psihijatar Ivo Dužević. U glazbenom dijelu nastupili su mladi glazbenici i učenici ove škole: Marko Runtić, Ivana Perić, Josip Kalajžić i Juraj Srzić.
Sudjelovali su:
Afirmacijska skupina: ( POBJEDNIČKA EKIPA !!! )
Negacijska skupina:
Gosti: Mirela Grbić, Ivana Knezović, Ivo Dužević
Porota: Ante Mravičić, Lara Kuluz, Petar Pervan
Voditelji: Petar Kelvišer i Andrea Pašalić
Glazba: Marko Runtić, Ivana Perić, Josip Kalajžić i Juraj Srzić
Parlaonicu pripremili i organizirali: Marica Garmaz, Ana Pavlinović i Gordana Slaviček Zovko
Ostale fotografije pogledajte u Fotogaleriji 
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
Vesele zamke
Svud putovi,
Staze tanke,
Svuda zamke
Vragoljanke;
Zato dobro gledaj,
U zamku se ne daj.
Tijekom Dječjeg tjedna i Mjeseca hrvatske knjige u knjižnici se s učenicima od 2. do 4. razreda obilježava sto godina rođenja Grigora Viteza.
Učenici 2. razreda uživali su u pjesmicama, izrađivali „Sprave za znanje“,
„Stablo želja“
te pravili „Antuntunovo selo“.
Dvadeset devet (29) učenika 3. i 4. razreda čitali su pjesme, zagonetke, priče i igrokaz „Plava boja snijega“ te rješavali „Vesele zamke“,
Nacionalni kviz za poticanje čitanja u organizaciji Knjižnica grada Zagreba. Pobjednica je Lorena Lucijana Roso učenica 4.b razreda. Svim učenicima čestitamo na sudjelovanju.
knjižničarke
„SMS“
DRAMSKA DRUŽINA „SLOMI NOGU“ (BREAK THE LEG“)
Uloge:
Scenarij i režija dramska družina „Slomi nogu“
Scenografija: Iris Skender Matviko, Nensi Sovulj, Petra Marče, Ivana Ožić Bebek, Ivana Bodlović, Dora Vitlić, Marija Sučić
Parlaonica kao model za rad na Školskom preventivnom programu
Koncept parlaonice je u tome da podijelimo novčić na 2 dijela (znamo da u životu stvari nisu crno-bijele), ali vježbamo zagovarati svoj stav i uzimamo samo jednu stranu, te ističemo prednosti našeg izbora. Da bismo to mogli učiniti, moramo prikupiti što više podataka, raditi na kulturi govora, razvijati vještine komuniciranja s drugima (koji imaju suprotno mišljenje) ne kroz svađu, već raspravu. I uza sve to njegovati književni govor. U nastajanje kao i realizaciju samog događaja uključeni su svi učenici 8. r. kao i neki učenici 7.r. Članovi skupine usmjeravaju se na pozitivne strane teze koju brane, nalaze argumente, ali ne zaboravljaju svoje negativne i slabe strane – za obranu, kao i protivničke – za pobjedu. Na sastancima voditelji promiču sadržaje iz područja mentalnog zdravlja te stvaraju odnos povjerenja i suradnje u cilju jačanja timskog rada. U takvom ozračju ponekad se odrade i terapijske intervencije.
Nastavnici likovnog odgoja i informatike na svojim satima pripremaju s djecom potreban materijal. Nastavnik glazbenog odgoja odgovoran je za sve glazbene točke. Vjeroučitelji su zaduženi za idejni plakat kao i za ulogu voditelja. Voditelji zaduženi za koncept, pripreme, realizaciju parlaonice su psihologinja i knjižničarka.
Dodatnu edukaciju pružaju nam gosti parlaonice. Ove godine zahvaljujući Zavodu za javno zdravstvo djeca dobivaju bedževe i majice na kojima je likovni rad učenice 7.a razreda Ivane Bodlović .
6. PARLAONICA PO REDU:
TKO IMA BOLJI RECEPT ZA USPJEH - CVRČAK ILI MRAV?
14. travnja, 2011. godine u 18:30 u OŠ S. Ivičevića
Sudionici (učenici):
Mrav: ENA JAŠARAGIĆ RAKO, IVANA BOŠKOVIĆ, BERNARDA ĐOKIĆ, T. Ž, NENSI SOVULJ,
NIKOLINA ANIĆ, JULIJANA BAKŠIĆ, TONI MIKIĆ, ADA VRANJEŠ
Cvrčak: JELENA TOMIĆ, LUCIJA FRANIĆ, TEA JURANOVIĆ, ANDREA VUKOVIĆ, IVANA ČOBRNIĆ, SARA BABIĆ, ANDREA OKMAŽIĆ, KATRIN MINEA MIHALJEVIĆ, IVANA OŽIĆ BEBEK
Voditelj: Petar Kelvišer, vjeroučitelj
Gosti:
Cmilja Peić, pedagoginja Srednje strukovne škole u Makarskoj
Mirela Grbić, defektologinja u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo, Splitsko-dalmatinske županije pri Službi za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti
Porota:
Ante Mravičić, vjeroučitelj
Marina Longin, nastavnik hrvatskog jezika
Dr. Željko Ključević, psihijatar, voditelj Službe za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti
Glazba: Obrad Ilijašević, nastavnik glazbenog odgoja, Jelena Tomić, Toni Mikić, T. Ž. i Katrin Minea Mihaljević, učenici 8.r.
Strip: crtež: Nensi Sovulj, animacija: Andrea Okmažić, učenice 8. r., mentor Marica Gržić, informatičarka
Film: učenici: Paula Garmaz, Lucija Franić, Ivana Ožić Bebek, Ivana Čobrnić, Sara Babić i Andrea Vuković, mentorica Marica Gržić, informatičarka
Organizatori: Marica Garmaz, psihologinja i Gordana Slaviček Zovko, knjižničarka
Likovni predložak za bedž i majicu IVANA BODLOVIĆ, 7.a
Pjesnička uvečer
Provodom 55-te obljetnice Tinove smrti održana XI. 2010.
Uvodna riječ Radojke Divić...
55 je godina minulo od smrti planine od pjesnika – Augustina Tina Ujevića.
Mnogi će ga se sjetiti, mnogi možda i ne, ali Makarska to mora učiniti.
Zbog toga se ova večer posvećena pjesniku i priređuje, marom knjižnice i učenika OŠ Stjepana Ivičevića.
Tin, desetogodišnji dječak, dugo godina kasnije reći će da ga je upravo Makarska učinila sanjarom, da je tu, među ovim borovima Osejave započelo njegovo pjesničko buđenje.
Makarska i Tin zagrlili su se u ljepoti.
„Ja živim i kad pjesma umre
Ja živim i kad patnja mine
Ima u meni nemira dragog
A ima i moje širine.
Ja puštam i druge da govore za me“….
I govorit će večeras drugi o ovom čarobnjaku riječi, o osobi „složenoj od mnoštva drugih“.
„Ja sam neživ…
… samo do neke mjere saopćiv
S tijelom punim energije krša…“
reći će za sebe Tin, a mi ćemo se potruditi da ga večeras bar malo dokučimo, da ga stihom opet dozovemo do naše Mletačke česme i Franjevačkog samostana i pokažemo mu Kačića na nekom novom trgu u jednoj drugačijoj Makarskoj.
Večeras će ovi učenici tek proviriti u dvorac pjesničkog djela Tina Ujevića.
Ako ga upoznaju, shvatit će da je u tisućama pjesama iskazano sve što netko stihom može iskazati.
A tek mnoge pjesničke proze i eseji u kojima je sve dodirivao i svime bio dodirnut!?
I taj bogataš riječi umre prije 55 godina isto kao i njegov supernik A.G. Matoš, u jednoj skromnoj bolesničkoj sobici, sam, bez obitelji, bez novca, izmučen karcinomom.
Kakve li nepravde!
Zar tako umiru najzaslužniji?
Završit ću ovo uvodno slovo njegovim stihom kojim ga blagoslivljam
„Blaženi oni koji ništa nemaju
Pa ipak im pripada i nebo i zemlja“…
Dobrodošli večeras svi skupa u pjesnički svijet Tina Ujevića.
Vrata su široko otvorena.
