preskoči na sadržaj

Osnovna škola Stjepana Ivičevića Makarska

Login
Kalendar
« Travanj 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

ZA UČENIKE I RODITELJE

ZA UČITELJE

Tražilica
Pomoć i savjetovanje...

Posjetite...

 

Časopisi, novine, radio...

Anketa
Želite li da naša Škola napravi svoju stranicu na Facebook-u?





Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja

PRETEŽNO VEDRO
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Svjetski dan mentalnog zdravlja 10.10.2020.
Autor: Ivana Ćulav, 9. 10. 2020.

Ulažimo

u

mentalno zdravlje!

yes

„Mentalno zdravlje

za sve:


Veće ulaganje -

veća dostupnost“


… svima i posvuda…

 


Mentalno zdravlje nije samo odsustvo mentalnih poremećaja već i stanje blagostanja u kojem pojedinac može realizirati svoj potencijal, nositi se sa stresovima, biti produktivan i time doprinijeti osobnom razvoju, svojoj obitelji i društvu općenito.

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) 10. listopada svake godine od 1992.g., u više od 100 zemalja svijeta. Svake godine provodi se kampanja za isticanje važnosti promicanja i zaštite mentalnog zdravlja, čime se ističe briga za očuvanje mentalnog zdravlja, a uvijek s različitom aktualnom temom.

Ove godine slogan pod kojim se obilježava je „Mentalno zdravlje za sve:
Veće ulaganje-veća dostupnost“ čime se naglašava potreba dostupnosti usluga mentalnog zdravlja za svih i svugdje bez obzira na ekonomske uvjete koje netko ima ili mjesto stanovanja (zabačeni nepristupačni krajevi ili pak otoci).

Mentalno zdravlje u pandemiji koronavirusa

Obzirom na do sada nezapamćene okolnosti uzrokovane pandemijom koronavirusa cijeli svijet je više nego ikada usmjeren na tjelesno, ali osobito i na mentalno zdravlje.  Suočeni sa neizvjesnošću, strahom, izolacijom, velikim i promijenjenim zahtjevima obiteljskog, roditeljskog i profesionalnog života, potencijalnim osobnim i profesionalnim gubitcima, rizikom od zaraze i zaražavanja drugih, povećano je stanje kroničnog stresa što se u negativnom smislu odražava na mentalno zdravlje pojedinca, ali i cijele društvene zajednice. Svakodnevni život je doživio promjene na gotovo svim razinama i prilagođavanje novonastalim okolnostima postalo je presudno u očuvanju mentalnog zdravlja.   

U takvim okolnostima svatko od nas drugačije reagira. Dok su se jedni dobro adaptirali, pronašli neke svoje načine za suočavanje s nastalom situacijom, čak moguće otkrili u sebi neke nove potencijale i kreativnosti, dotle su drugi novonastalu situaciju doživjeli izrazito stresno i uznemirujuće. Taj osjetljiviji i ranjiviji dio populacije ima veću vjerojatnost razvijanja problema kao što su  anksioznost, depresija, poremećaji spavanja i usnivanja, poremećaji prehrane, prisilne misli, strahovi i sl. Takve osobe češće i više trebaju pomoć i podršku obitelji, prijatelja i radnih kolega, ali nerijetko i  stručnjaka za mentalno zdravlje.

Mentalno zdravlje djece i mladih

Skupina koja je u ovim okolnostima osobito ranjiva jer je pogođena brojnim promjenama su djeca i mladi. Izolacija i smanjeni socijalni kontakti s vršnjacima, smanjene sportske i društvene aktivnosti, smanjeni socijalni kontakti sa starijim članovima obitelji (bake i djedovi), promijenjen način školovanja (on line nastava), mogu značajno utjecati na psihički razvoj djece i mladih.

Roditelji i bliski odrasli imaju presudnu ulogu u adaptaciji na nove uvjete. Iako su i sami pod stresom, od roditelja se očekuje kontrola vlastitih osjećaja i adekvatna reakcija te uspješno organiziranje obiteljskog života. To može uzrokovati tzv. roditeljski stres jer su zahtjevi koji se postavljaju pred njih izuzetno veliki. Većina roditelja prihvaća ta očekivanja kao opravdana, a u slučaju neuspjeha osjećaju sram, krivicu i samoomalovažavanje. Takvi uznemirujući osjećaji prenose se na dijete koje u ovim okolnostima treba osjećaj sigurnosti, jasne informacije, osjećaj da su uključeni i važni, te nastavak uobičajenih aktivnosti. Svoju važnu ulogu u ovom svemu imaju i učitelji koji su tu da pomognu i djeci, ali i njihovim roditeljima da uspješno prevladaju ovo teško razdoblje u kojem se nalaze svi zajedno. Obzirom na isprepletenost socijalne mreže i utjecaja koji imamo jedni na druge, od presudne je važnosti raditi na univerzalnoj zaštiti mentalnog zdravlja da štetne posljedice u budućnosti budu što manje.

Svakodnevica se promijenila i donijela izazove u mnogim aspektima života, a osobito na polju mentalnog zdravlja. Prilagodba novim uvjetima života postala je prioritet!

„Svi se suočavamo s kolektivnim gubitkom svijeta kakvog smo poznavali. Svijet kakav smo poznavali je zauvijek nestao.” David Kessler (2020)



Davorka Kovačić Borković, prof. psihologije
voditeljica Odsjeka za savjetovanje i edukaciju pri
Službi za mentalno zdravlje

Ne možemo uvijek sve napraviti. Ponekad je dovoljno napraviti samo ono što možemo!
Svjetski dan mentalnog zdravlja nije i ne smije biti  jednodnevni događaj. Trenutna svjetska pandemija koronavirusom ne ide nimalo u prilog  zaštiti i unapređenju mentalnog zdravlja kako kod odraslih tako  kod djece i mladih. Stoga ponovno  i opet skrećemo pozornost na važnost zaštite i unapređenja  mentalnog zdravlja. Djelujući kontinuirano na tom području želimo i ovom prigodom naglasiti da je prevencija najbolja i najučinkovitija terapija. Kvalitetna i dostupna primarna zdravstvena zaštita temelj je univerzalnog zdravstvenog osiguranja i potrebna je  više nego ikad jer se svijet bori s trenutnom zdravstvenim teškoćama uzrokovanim koronavirusom ali što je sa mentalnim zdravljem?  

Otvara li nam trenutna zdravstvena slika svijeta ponovnu priliku da se započnemo ispravljati povijesno zanemarivanje mentalnog zdravlja? Mentalno zdravlje je jedno od osnovnih ljudskih  prava  i krajnje je vrijeme da u 21. stoljeću briga o mentalno zdravlje bude sve prisutno.  Ova trenutna sumorna svjetska slika zahtijeva drugačiji pristup mentalnom zdravlju i  ono  bi trebao postati prioritet više nego ikad prije kako na globalnoj tako i na lokalnoj razini.

Služba za mentalno zdravlje  pronalazi inovativne načine pružanja zaštite mentalnog zdravlja, a potrebne su i nove  inicijative za jačanje psihosocijalne podrške. Tijekom proteklih godina i vremena prisutna je veća otvorenost za razgovor o mentalnom zdravlju te sve manje stigme i sve više pojedinaca i obitelji koji traže pomoć bez predrasuda.

Ovo je također trenutak u kojem možemo iskoristiti „otpornost koju pokazuju pojedinci“ i skupine  koji su se ponovno pokrenule, obnovile i otkrile sebe i svoje kapacitete prilagodbe kako bi reagirali u vrijeme trenutne krize. Vrijeme velikog razmišljanja i pronalaska kreativnih rješenja i intervencije za olakšavanje odgovora na mentalno zdravlje i u stresnom kontekstu unatoč socijalnom udaljavanjima ljudi je itekako važno i moguće!

Mentalno zdravlje jedno je od zanemarenih područja javnog zdravlja. Gotovo milijarda ljudi živi s mentalnim poremećajem, 3 milijuna ljudi svake godine umre od štetne upotrebe alkohola, a jedna osoba umire svakih 40 sekundi od samoubojstva.  Milijarde ljudi širom svijeta pogođene su pandemijom COVID-19, koja ima daljnji utjecaj na mentalno zdravlje.

Zajedničkim naporima treba raditi na izgradnji sustava mentalnog zdravlja koji su primjereni i relevantni za današnji - i sutrašnji – svijet, jer nema zdravlja bez mentalnog zdravlja!

 

dr. sc. Željko Ključević,

dr. med.,spec. psihijatar;

Voditelj Službe za mentalno zdravlje

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju